Burna prošlost, perspektivna sadašnjost i izvjesna budućnost: Rudnik soli "TUZLA" d.d. u ovoj godini za kapitalne investicije ulaže 4.000.000 KM

Rudnik soli Tuzla je u sklopu investicionih ulaganja u tekućoj godini planirao investirati 4.498.000 KM u rudarsko-tehnološke objekte, bušenje istražno-eksploatacionih bušotina,  rekonstrukciju transportnih sistema slane vode i ostala investiciona ulaganja  u stalna sredstva.

Završene dvije bušotine na Tetimi

Prema riječima direktora Rudnika Soli Tuzla doc.dr.sci. Amira Sušića, dipl.ing.rud., završeno je bušenje dvije istražno-eksploatacione bušotine na Tetimi koje je radila njemačka firma Thyssen Schachtbau, a ukupna ulaganja iznose oko 1.600.000 KM. 

˝U ovoj godini smo planirali dvije bušotine i sanacione radove na jednoj od bušotina, a na naše zadovoljstvo to smo i završili. To su za nas kapitalna ulaganja. Bušotina br.75 koju smo sada završili je nabušila najveću debljinu solnog tijela od svih 25 bušotina koje smo do sada izbušili. Ona iznosi 210 metara, što obezbjeđuje njen rad sigurno narednih 10 godina˝, kazao je Sušić.  

Rudnik je završio radove na sanaciji cjevovoda slane vode prema fabrici „Sisecam soda“ Lukavac. ˝Pored zadovoljenja trenutnih potreba potrošača (SSL i Solana), mi smo već sada u stanju obezbijediti njihove potrebe i za naredne godine. Ovo se odnosi kako na kapacitete na ležištu tako i na transportne sisteme.Mi im od srca želimo što veći uspjeh na tržištu, jer kada su oni uspješni i konkurentni i mi shodno tome možemo planirati i pratiti njihove potrebe  za dovoljnim količinama slane vode˝, naglasio je Sušić.

Tri ugovora vrijednosti preko 800.000 KM

Prema njegovim riječima, u narednom periodu predstoji realizacija tri ugovora vrijednosti preko 800.000 KM. ˝Radi se o izgradnji rezervoara za prihvat slane vode na eksplatacionom polju koji nam je neophodan u našem tehnološkom sistemu proizvodnje. Njegova vrijednost je oko 500 hiljada KM. Zatim, planirali smo izgradnju cjevovoda slane vode Ø 250 mm od eksplatacionog polja do naših rezervoara. Treći ugovor je vezan za izgradnju platoa za bušotine koje će se bušiti u narednoj godini. Polovinom augusta krećemo u realizaciju sve tri navedene investicione aktivnosti.˝, istakao je Sušić.

Finansijska konsolidacija

Za razliku od ostalih privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom koja su u 2014. godini ostvarila gubitke, Rudnik soli je ostvario dobit. Može se konstatovati da je Rudnik na dobrom putu oporavka, ali da mu je ipak povremeno potrebna podrška nadležnih institucija.

˝Finansijska konsolidacija je jako bitna za nas. Mi smo opterećeni dugovima od poslijeratnog perioda kada je Rudnik bio u jako teškoj situaciji i nije mogao da izmiruje sve svoje obaveze.  Imamo dug prema Elektroprivredi BiH, Kantonalnim i Federalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i zavodima za zapošljavanje. Mi smo izradili  Elaborat o finansijskoj konsolidaciji u vlastitoj režiji i uspjeli smo jedini u Federaciji BiH potpisati Sporazum sa Kantonalnim i Federalnim zavodima zdravstvenog osiguranja prema kojem bi oni trebali ući u našu vlasničku strukturu. Zavod za zapošljavanje TK je potpisao predloženi Sporazum, dok federalni još uvijek nije i tu je došlo do nesuglasica. Naša je namjera da to završimo u paketu. Dug prema Elektroprivredi BiH iznosi oko 190 hiljada KM i mi smo spremni to platiti odjednom, ali da nam se otpišu zatezne kamate koje su preko 2 miliona KM.˝, kazao je Sušić. Dug prema Elektroprivredi je nastao u periodu kada se morao na ležištu održavati nivo podzemnih voda u sigurnosne svrhe, što znači da nije bilo komercijalne prodaje slane vode, pa se iz tog razloga nadamo da će nadležni u Elektroprivredi imati razumijevanja.

Monitoring stijenskog masiva

Ono što također finansijski  opterećuje Rudnik je monitoring stjenskog masiva za šta će se u ovoj godini izdvojiti oko 250 hiljada KM. Nakon prestanka eksploatacije soli na tuzlanskom ležištu, konstantno se realizira monitoring stijenskog masiva koji ima pet segmenata: monitoring nivoa podzemnih voda, monitoring fizičko-hemijskih karakteristika slane vode, inžinjersko-geološki monitoring, geodetski i geofizički monitoring. ˝Rudnik je dužan nakon prestanka eksploatacije provoditi monitoring stijenskog masiva. To je sve palo na teret Rudnika, što smatramo da nije u redu. Potrebna nam je u tom segmentu pomoć zajednice, jer nam to crpi mnogo finansksih, ali i ljudskih resursa˝, istako je direktor Rudnika.

0 0