Intervju/Amir Sušić: 'Breme prošlosti' ozbiljno prijeti uspjesima Rudnika soli 'Tuzla'

Slika

Direktor Rudnika Soli Tuzla doc.dr.sc. Amir Sušić, dipl.ing.rud. u intervjuu, između ostalog, govorio je o rezultatima poslovne godine na izmaku, procesu finansijske konsolidacije, tužbama za namirivanje štete koje mogu ozbiljno ugroziti postojanje Rudnika, kao i o ulaganjima i kapitalnim investicijama u 2016. godini.

Kako ste zadovoljni sa poslovnom godinom koja je na izmaku, u kojoj mjeri ste uspjeli realizirati planirano?

Sušić: Posmatrajući proizvodnju i distribuciju slane vode plan za ovu godinu je ispunjen 22.12. tako da ćemo do kraja godine imati i prebačaj plana za nešto više od 2 %.  Dugo nam se nije desilo da ostvarimo takvu proizvodnju koja će premašiti 2.800.000 m3 slane vode, što je za oko 75.000 m3 preko plana. Sigurno toga ne bi bio da naši potrošači nisu ostvarili svoje planove na tržištu. Oni su prodali dovoljne količine soli i sode a mi smo ih u tome uspješno pratili. Ovom prilikom želim im se zahvaliti jer bez zajedničkog djelovanja u lancu sistema kojeg činimo (Rudnik soli, SSL Lukavac i Solana Tuzla) sigurno ne bismo ostvarili ovakve pozitivne rezultate. Panonnica je naš treći kupac koja troši znatno manje količine slane vode u odnosu na SSL i Solanu ali zbog image-a Panonskih jezera, po čemu je Tuzla postala prepoznatljiva, Panonnica je za nas značajna.

U ovoj godini smo investirali 4,5 miliona KM a investicija se odnosila na rudarsko-tehnološke objekte (dvije istražno-eksploatacione bušotine) transportne sisteme slane i tehnološke vode kao i rezervoar i pumpnu stanicu neposredno na eksploatacionom polju. Pored zadovoljenja trenutnih potreba potrošača, mi smo već sada u stanju obezbijediti njihove potrebe i za naredne godine. Ovo se odnosi kako na kapacitete na ležištu tako i na transportne sisteme 

'Breme prošlosti'

U ovoj godini ste započeli i finansijsku konsolidaciju.  Jeste li na dobrom  putu oporavka?

Sušić: Finansijska konsolidacija je jako bitna za nas. Mi smo opterećeni dugovima od poslijeratnog perioda kada je Rudnik bio u jako teškoj situaciji i nije mogao da izmiruje sve svoje obaveze. Imamo dug prema Elektroprivredi BiH, Kantonalnim i Federalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i zavodima za zapošljavanje. Prvi smo izradili  Elaborat o finansijskoj konsolidaciji u vlastitoj režiji i prvi smo u Federaciji BiH potpisati Sporazum sa Kantonalnim i Federalnim zavodima zdravstvenog osiguranja prema kojem bi oni trebali ući u našu vlasničku strukturu. Zavod za zapošljavanje TK je potpisao predloženi Sporazum, dok federalni još uvijek nije ali mi ipak očekujemo da ćemo to uskoro riješiti jer je naša namjera da sve završimo u paketu. Osnovni dug prema Elektroprivredi BiH smo gotovo izmirili, ostalo je još negdje oko 160.000 KM. Problem je u zateznim kamatama koje su dosegle iznos od oko 2,5 milion KM. Mi smo osnovni dug spremni platiti odjednom, ali da nam se otpišu zatezne kamate. Dug prema Elektroprivredi je nastao u periodu kada se morao na ležištu održavati nivo podzemnih voda u sigurnosne svrhe, što znači da nije bilo komercijalne prodaje slane vode, pa se iz tog razloga nadamo da će nadležni u Elektroprivredi imati razumijevanja.

Nastavili ste monitoring stijenskog masiva. U kojoj mjeri vas to finansijski opterećava?

Sušić: Ono što također finansijski  opterećuje Rudnik je monitoring stijenskog masiva. Nakon prestanka eksploatacije soli na tuzlanskom ležištu, konstantno se realizira monitoring stijenskog masiva što je finansijsko opterećenje iz prošlosti. U ovoj godini smo odradili geodetska mjerenja površine terena. Rezultate ćemo dobiti polovinom januara naredne godine. Također, instalirali smo dugo željenu baznu seizmološku stanicu putem koje možemo registrovati tektonske pokrete na užem lokalitetu koji je za nas interesantan. Sve ove aktivnosti su pale na teret rudnika a očekivanu pomoć šire društvene zajednice nismo dobili.

Borba na 'pravnom polju': Tužbe za namirivanje štete mogu ozbiljno ugroziti postojanje Rudnika?

Sušić: U zadnja dva mjeseca smo dobili još dvije tužbe. Utuženi smo od Osnovne i Srednje muzičke škole Tuzla. Također, utuženi smo od Grada Tuzle za nedavno srušenu zgradu stare biblioteke. Još vodimo sporove sa Gradom u vezi stare  općinske zgrade kao i sa Tehnogradom u vezi njihove zgrade. To su stvari koje mogu ozbiljno ugroziti poslovanje Rudnika i rad čitavog sistema jer se radi o tužbama koje dostižu vrijednost od nekoliko desetina miliona KM. Naša perspektiva je neupitna, ali bez pomoći ovaj problem jednostavno sami ne možemo riješiti. U proteklih 100 godina promijenilo se nekoliko država odnosno društvenih uređenja a danas je sve spalo na ovaj Rudnik, što mislim da nije u redu. Mi ćemo pokušati da predložimo neki modalitet kako bi se ovaj problem riješio.Mislim da nikome ne bi trebalo biti u cilju da se ugasi Rudnik koji u lancu sa svojim poslovnim partnerima (SSL i Solanom) upošljava oko 1.000 ljudi.

Imate li podršku Vlade TK?

Sušić: Podršku Vlade TK smo imali u onom dijelu kada je bilo potrebno odraditi i finansirati potapanje jame i neke stvari koje su vezane za  monitoring stijenskog masiva. Mi ovaj problem moramo globalno riješiti u smislu rješavanja načina namirenja šteta. Svjesni smo da Rudnik to ne može izbjeći, ali ovako kako se radi dovest će nas u situaciju da će se Rudnik zatvoriti. Mi očekujemo pomoć od šire društvene zajednice u rješavanju problema koji su vezani za breme prošlosti.     

Koji su planovi za 2016. godinu?

Sušić: Što se tiče investicionih ulaganja ona su za nas na neki način ciklična, a najvažniji su transportni sistemi i bušenje bušotina.  Rudnik će u 2016. godini investirati oko 5.100.000 KM, što je više nego u 2015. godini. Prvi izazov za nas je povećanje proizvodnje za dodatnih 16,6 posto u odnosu na ovu godinu. Drugi izazov su investicije i treći koji je za nas izuzetno važan, je nastavak istraživanja na lokalitetu Rasovca. Po planu tu ćemo uložiti oko 250 hiljada KM u geofizička istraživanja. Eksploatacioni vijek Tetime se procjenjuje na još nekih 40 godina i mi smatramo da je sada pravo vrijeme za nastavak istraživanja.

0 0